Jesi li prošla kroz iskustvo ugriza krpelja? Ako da, jesi li prethodno bila zaštićena prirodnim repelentom?
Možda je ugrizao tvog psa, dijete, prijateljicu ili člana obitelji?
Ja sam se, osobno, u takvoj situaciji našla mnogo puta, više im niti ne pamtim broj.
A ako te kojim slučajem krpelj do sada i zaobišao, možeš se smatrati pravom sretnicom i probati učiniti sve preventivne mjere opreza da tako i ostane.
Koliko god se ti maleni člankonošci činili bezazleni, svi mi koji smo u stalnom kontaktu s prirodom znamo koliko mogu biti neugodni te opasni po zdravlje.
Stoga se s pravom pitamo – postoji li učinkovita zaštita koja će krpelja odvratiti čak i od pomisli da nas (ili našeg ljubimca ) napadne i ubode?
Teorija je mnogo, no jedno je sigurno – stopostotna zaštita ne postoji, potvrdit će vam to, nažalost, i medicinska struka. No, reći ću ti jednu odličnu vijest: postoji repelent, i to potpuno prirodni repelent, koji je veoma, veoma blizu upravo toj brojci.
No, da bi zaista razumjeli zašto je toliko bitno koristiti repelente i na taj način prevenirati ubode krpelja, valja se vratiti na ono najvažnije – bolesti koje zaraženi krpelji mogu prenijeti na ljudsko ili životinjsko tijelo.
Jesu li svi krpelji zarazni?
Naravno da ne.
No, problem je u tome što jednom kad nas krpelj ubode, ne možemo nikako sa sigurnošću znati je li on zaražen ili nije.
Nekada smo mogli pouzdano reći gdje obitavaju zaraženi krpelji – često je tu bila riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj, dijelovima Gorskog kotara i Like, Samoborsko gorje, Žumberak, Medvednica...
Danas više pravila nema – zaraženih krpelja ima i uz more, na planinama, u kontinentalnom dijelu zemlje.
Jedne je godine četverogodišnjeg sina moje susjede ugrizao krpelj iza uha i ispalo je da je zaražen. Srećom, brzo su reagirali, otišli kod doktora, vadili krv i test je ispao pozitivan – dijete je bilo zaraženo lajmskom boreliozom. Uslijedila je dvomjesečna terapija antibioticima i bolest se, srećom, povukla.
Kako krpelji prenose zarazu?
Krenut ću od dobre vijesti – jednom kad krpelj dođe na naše tijelo (ili tijelo našeg psa) on se nekoliko sati šeće kao da je na Korzu i traži svoje idealno mjesto, i to ne za kavu sa pogledom na more, nego za – ubod.
Jednom kad ga nađe, potrebno mu je još nekih sat vremena kako bi žalac konačno došao pod kožu.
Zašto je to dobra vijest?
Zato što imaš sasvim dovoljno vremena da se nakon svakog povratka iz prirode, čak i obližnjeg parka, detaljno pregledaš i ukloniš krpelja dok on nije stigao prenijeti zarazni virus u tijelo.
***Preporučuje se vaditi krpelja prethodno dezinficiranom pincetom uz lagan stisak, bez rotacije - i tek nakon vađenja dezinficirati mjesto uboda.***
Recentna istraživanja govore u prilog tome da zapravo imamo na raspolaganju cca 36 sati, što je svakako dobra vijest.
Međutim, evo i one loše – ubod krpelja ne boli. Mi ga uopće niti ne osjetimo. Za razliku od uboda pčele, ose pa čak i mrava, krpelj u svojoj slini sadrži tvar koja, laički rečeno, otupljuje osjet boli na koži i upravo je zato iznimno važno napraviti detaljan pregled nakon povratka kući iz prirode.
Krpelji i kako se detaljno pregledati
Krpelji vole ubosti na vlažnija mjesta, tako da s posebnom pozornošću valja provjeriti:
- prepone
- dijelove ispod grudi
- iza ušiju
- osobito potiljak i tjeme kose.
Mene je, pak, posljednji krpelj iznenadio ubodom na leđima, tako da angažiraj pomoć sa strane za one dijelove tijela koji su teže vidljivi.
A što ako imaš dugu kosu - kako ćeš, pobogu, provjeriti tjeme?
I hear you, sista!
Ono što se pokazalo uspješnom praksom u mom slučaju jest da dobro protrljam tjeme, ali baš onako snažnim pokretima, kao da radim neku ubrzanu masažu tjemena na steroidima :D
Ukoliko sam, pak, cijeli dan bila u prirodi (mislim na hiking po planinama, branje bilja na šumskim livadama) onda jednostavno operem kosu, opet uz snažno trljanje tjemena. Sigurnija opcija.
Ovo je jako bitno i molim te ne preskači ovaj korak.
Dat ću ti još jedan primjer zašto – kolegica s Hvara je prije dvije godine imala tu nesreću da joj se zaraženi krpelj zakačio na glavu (čak nije niti bila u šumi nego na stajalištu na autocesti kroz Liku) i toga nije bila niti svjesna sve dok je borelioza nije poslala u bolnicu 6 mjeseci kasnije. Mjesecima je bila na antibioticima i odlazila u bolnicu na terapije.
Obiteljska poznanica zbog posljedica infekcije boreliozom, nažalost, više uopće ne može hodati.
Da, zaista je zastrašujuće, nije bezazleno ali mjesta panici nema ukoliko se pravovremeno informiraš o svemu, a ja upravo iz tog razloga pišem ovaj tekst.
Kao i uvijek, bolje je spriječiti nego liječiti. Osobito kad je zaraženi krpelj u pitanju.
Koje bolesti prenose zaraženi krpelji i jesu li one opasne po život?
Krpelji prenose zaista mnogo zaraženih virusa, no one koji se smatraju najopasnijima za čovjeka su:
1. Krpeljni meningoencefalitis
Krpeljni meningoencegalitis - ovu upalnu bolest središnjeg živčanog sustava prenose šumski krpelji koji (još uvijek) češće obitavaju na području Gorskog kotara te između Save i Drave.
Inkubacija može potrajati do 2 tjedna, a simptomi su slični gripi – od pojave vrućice i bolova u mišićima i kostima, sve do mučnina i glavobolja. Pri pojavi navedenih simptoma, svakako valja hitno posjetiti liječnika kako bi se spriječio dalji razvoj bolesti.
No, evo i dobre vijesti – postoji učnikovito cjepivo koje štiti od krpeljnog meningoencefalitisa. Stoga, ako često provodiš vrijeme u prirodi i živiš na istom području gdje i šumski krpelji, predlažem ti da kontaktiraš Hrvatski zavod za javno zdravstvo i raspitaš se o opcijama cijepljenja.
2. Lajmska borelioza ili „bolest sa tisuću lica“
Koliko god krpeljni meningoencefalitis opasno zvučao, on je mala beba spram lajmske borelioze.
Prvenstveno stoga što je krpeljni meningoencefalitis lakše dijagnosticirati i ima svoju karatkerističnu simptomatiku. Uostalom, možeš se i cijepiti te se na taj način dodatno zaštititi.
No, borelioza? E, to je već drugi par rukava...
Bez ulaženja u detalje kojih je toliko mnogo da bi se o ovoj bolesti mogla napisati jedna cijela knjiga, dobro je znati da je riječ o bolesti koju je jako teško dijagnosticirati.
Naime, neki karakteristični simptomi poput pojave većeg koncentričnog osipa ili crvenila na koži, uz bolove oko mjesta uboda (opet) šumskog te jelenskog krpelja, mogu u potpunosti izostati.
Lajmska borelioza ima svoje tri faze razvoja od kojih se antibioticima najuspješnije liječe prve dvije. Međutim, prva faza može proći gotovo nezapaženo i sa vrlo blagim simptomima dok u kasnijim fazama ova bolest može dovesti:
- artritisa
- upale srčanog mišića i živčanog sustava
- ponekad čak i do invaliditeta
Cjepivo ne postoji, tako da se danas obiteljski liječnici u Hrvatskoj često odlučuju na preventivnu terapiju antibiotikom kako bi se eventualna zaraza suzbila već u samom početku.
3. Mediteranska pjegava groznica
Da ne bi ispalo kako su ljudi s mora zakinuti za ova prve dvije bolesti (mada lajmske borelioze ima sve češće i uz Jadransku obalu), i mi svog konja za utrku imamo!
Naime, kao što joj samo ime govori, ova pjegava groznica koju prenose krpelji javlja se u mediteranskim zemljama, a kod nas je osobito česta u područjima oko Zadra i Splita. Prenosi je smeđi pseći krpelj i sezonalnog je karaktera (proljeće-ljeto).
Inkubacija kod pjegave groznice je nešto kraća, do tjedan dana i očituje se:
- glavoboljom
- bolovima
- i vrućicom
Nakon petog dana po cijelom se tijelu javlja tamno crveni osip u obliku pjega i kvržica koji traje dva do tri tjedna.
Liječenje se uspješno provodi antibioticima te je nužno kontaktirati liječnika odmah po pojavi prvih simptoma.
4. Piroplazmoza (Babezioza)
Zagrepčani, oprez! Upravo je na području grada Zagreba te dijelovima uz rijeku Savu primijećen najveći broj zaraze piroplazmozom koju prenosi krpelj šikare.
Radi se o zarazi koja nije opasna po čovjeka, no za naše kućne ljubimce, osobito pse, svakako jest.
Piroplazmoza dovodi do odumiranja crvenih krvnih stanica i, ukoliko se ne detektira na vrijeme, može imati i fatalni ishod.
Inkubacija je kratka, traje oko 5 dana, no prvi simptomi zaraze, poput pada energije kod pasa i odbijanja hrane, može često proći nezapaženo od strane vlasnika a upravo je u brzom reagiranju ključ ozdravljenja.
Krv u urinu, proljev i/ili povraćane svakako neka budu crveni alarm za zvanje dežurnog veterinara.
Svakako dobro pregledaj svog četveronožnog prijatelja pri povratku iz šetnje prirodom. I sebe i njega/nju!
Sad me sve po tijelu češe, a i sama pomisao na krpelja me čini nervoznom (Tnx, Biljkoljupka) – Što mi je činiti? Kako se zaštititi od krpelja?
Prvi korak bi bio – duboko udahni i polaaaagaaanooooo izdahni...
Ovo je jedna sasvim normalna nuspojava nakon nešto detaljnijeg ulaska u svijet krpelja.
Najlakše bi bilo savjetovati ti da ne ideš u prirodu, odnosno da se kloniš visoke trave, neutabanih puteva, bjelogoričnih šuma u bilo koje doba osim moooožda zimi.
I think NOT.
Iduća i vrlo lako provediva preporuka odnosi se na pripremu. Priprema je jako bitna jer uvelike smanjuje mogućnost uboda, pa time i infekcije.
Kao što smo ustanovili na početku ovog teksta, nemoguće je znati je li nas ugrizao zaraženi ili nezaraženi krpelj. Možemo se samo ponadati u neku statističku vjerojatnost ili u potpunosti ignorirati samu činjenicu da od ugriza krpelja možemo oboljeti, što svakako ne bih savjetovala.
Dobra priprema uključuje različite radnje koje treba poduzeti prije odlaska u prirodu, a to se odnosi na sljedeće:
- Ako ćeš pojesti doručak ili bilo kakav obrok prije odlaska u prirodu, neka on sadrži češnjak – eterična ulja iz češnjaka koja iz nas isparavaju tijekom znojenja luče miris koji je odbojan svim vrstama krpelja (ok, možda i ne samo njima 😊 )
- Odabir odjeće dugih nogavica i rukava, te zatvorene obuće - čak i ljeti
- Korištenje pokrivala za glavu (šilterica, kapa, marama – veoma bitno, osobito za žene duže kose)
- Nogavice uvučene u čarape te odabir uže odjeće svjetlijih boja na kojoj su krpelji lakše uočljivi (odabir neka bude na glatkim materijalima koji onemogućuju da se krpelj natakne na nas)
- Pošpricati se repelentnim sredstvom (ukoliko je moguće, neka bude prirodni) neposredno prije odlaska u prirodu, na jednak način zaštititi i ljubimca
- Pri povratku iz prirode, obaviti detaljan pregled tijela, odjeću pažljivo skinuti i staviti na pranje te se otuširati i oprati kosu uz jače trljanje tjemena (sam mlaz tuša ne mora nužno maknuti krpelja, zato je dobro proći rukom ili spužvicom sve dijelove tijela)
- Detaljno pregledati svog partnera, dijete, kućnog ljubimca
Svi opisani koraci jednako su važni dio pripreme, no jedan od njih najvažniji je kada je riječ o direktnoj prevenciji uboda. Ne samo uboda, već i samog sprječavanja dolaska krpelja na naše tijelo ili tijelo naših kućnih ljubimaca.
Pretpostavljaš o kojem je koraku riječ?
Pomoći ću ti jer ne mogu naglasiti koliko je ovaj dio bitan – riječ je o repelentima.
Učinkovitim i, po mogućnosti, prirodnim repelentima.
Važnost korištenja (prirodnih) repelenata
Repelent djeluje tako da, jednostavno rečeno, odbija insekte – bilo krpelje, bilo komarce. I one ostale koje nas možda manje brinu i nerviraju.
No, kako izabrati onaj pravi i postoji li uopće takav na tržištu?
Repelenti su, u svojoj osnovi – pesticidi. Kad ih tako nazovemo, često dobivaju jedan negativan predznak, i to ne bezrazložno.
Naime, većina repelenata koje se danas nude na tržištu sadrže ili DEET ili ICARIDIN kao aktivne tvari sintetskog porijekla. DEET su koristili još američki vojnici iza 2. Svjetskog rata, deklarirano su sigurni za uporabu, no slijedi jedno veliko ALI...
Ako se, naime, duže vrijeme koristi (a i to je vrlo relativan vremenski pojam), DEET može djelovati toksično na naš organizam, od izazivanja raznih osipa preko konvulzija i tremora. Osim toga, nije preporučljiv za trudnice niti za bebe.
Ne zvuči baš bezazleno, zar ne?
Ukoliko se ne želimo igrati sa zdravljem i biti sigurni da ono što nanosimo na naše tijelo neće imati negativne posljedice jednom kada koža apsorbira sve supstance, ostaje nam za birati prirodne repelente.
Na prvi pogled, čini se kako je izbor doista velik – od prirodnih cvjetnih vodica/hidrolata paprene metvice i lavandina preko kokosovog i tamanu ulja te hladno prešanog ulja neema, sve do eteričnih ulja sa repelentnim svojstvima poput citronele, geranija, cedra, vetivera i limunskog eukaliptusa.
Da, izbor je velik, no čak i najdjelotvornija eterična ulja imaju jednu veliku manu, a to je da brzo hlape, stoga je njihovo djelovanje vrlo, vrlo kratkotrajno.
Ulje neema je djelotvorno no zaudara na smrdljive čarape.
Želimo li se štititi od krpelja i pritom smrduckati?
Paaaa, ja baš i ne, da ti budem iskrena :)
Faze neuspjelih testiranja i konačna izrada prirodnog repelenta koja zadovoljava sve kriterije zaštite bez nuspojava
Tijekom višemjesečnog istraživanja o prirodnoj zaštiti od krpelja i komaraca, isprobavala sam raznorazne formulacije kako bih stvorila potpuno prirodni repelent koji je učinkovit i koji ne smrdi.
Međutim, niti jednom formulacijom nisam bila u potpunosti zadovoljna jer nije zadovoljavala sve kriterije. Testirala sam ih na sebi, svome psu koji je magnet za krpelje i na svojoj obitelji. Jednostavno rečeno, to nije bilo to.
Ili je zaštita prekratko trajala ili je miris bio nepodnošljiv. Često se radilo i o kombinaciji oba faktora.
I onda sam, gotovo pa igrom slučaja, naišla na – citriodiol!
Citriodiol je relativna novost na tržištu prirodnih repelenata i kao takav mi je odmah zaokupio pozornost. Riječ je o limunskom eukaliptusu no, ne - ne radi se o klasičnom eteričnom ulju, već o sirovini dobivenoj ubrzanim procesom dozrijevanja tog divnog ulja koje se nalazi u samom listu.
Ono što je važno za znati jest da je citriodiol jednako djelotvoran kao i sintentički repelent DEET, mogu ga korisititi trudnice, mala djeca i psi te je u potpunosti prirodnog porijekla, stvoren na ekološki održiv način.
Njegovi aktivni sastojci osobito dobro štite protiv krpelja i komaraca te određenih vrsta muha, kao i tjelesnih uši (ovo je dosta bitno za znati kod djece predškolske i školske dobi).
In vitro i in vivo testovi kojima je bio izložen citriodiol kroz nekoliko zadnjih godina pokazuju gotovo 95% učinkovitost u repelentnom djelovanju kroz period od 4 do 6 sati nakon nanošenja, što je svakako podatak vrijedan divljenja, osobito kada je riječ o tržištu prirodnih repelenata.
Kako je nastao „Krpeljko“ – potpuno prirodni bezalkoholni repelent koji poudano štiti od komaraca i krpelja
Upravo sam zato odlučila da citriodiol bude baza novog prirodnog repelenta kojem sam nadjenula simpa ime „Krpeljko“, a njegovo djelovanje pojačala sam uz odgovarajuća bazna i eterična ulja, kao i hidrolate koji imaju nekoliko zahtjevnih zadaća:
- Učinkovit repelentni učinak protiv krpelja
- Njega kože (suzbiti mogućnost izazivanja kožnih reakcija)
- Repelent siguran za zdravlje odraslih, djece i pasa
- Pripravak 100% prirodnog porijekla
„Krpeljko“ ima više prednosti:
- može se staviti direktno na kožu ali i na odjeću
- ne ostavlja masan trag
- nešto je jačeg no ugodnog mirisa. Osim psima, njima neće baš biti mio i vjerojatno će se valjati po podu pokušavajući skinuti miris sa dlake, no to je dobar znak da repelent djeluje i da će ga krpelji zaobilaziti u širokom luku.
Ovo nije jedini repelent koji u sebi sadrži citriodiol, no oni koji trenutno postoje na tržištu na žalost u sebi sadrže neke supstance kojima ne bi smjelo biti mjesta među prirodnom kozmetikom, a većina ih sadrži i alkohol koji isušuje kožu i nije pogodan za dugotrajnu upotrebu.
"Krpeljko" je nastao kako iz vlastite potrebe, tako i potaknut mnogim upitima u kojima ste me pitali imam li „nešto prirodno“ što štiti od krpelja i komaraca.
Ova je formulacija rezultat dugih faza promišljanja, pokušaja, učenja i testiranja – a ti kao krajnji korisnik držiš (ili ćeš držati) u rukama onu najbolju, posljednju verziju koja se pokazala dobitnom kombinacijom po mnogočemu.
Ako ćeš bilo što ponijeti u sjećanju iz ovog teksta, neka to bude sljedeće...
Ako si došla do ovog dijela teksta, hvala ti na tome. 😊
Pokušala sam biti što obuhvatnija, a pritom što sažetije prikazati glavne opasnosti koje vrebaju kada su krpelji u pitanju.
- Krpelji su aktivni kroz cijelu godinu; upravo zbog naglih promjena u klimi
- Ako ti se čini da krpelja ima sve više – u pravu si! Krčenjem šuma i nicanjem novih urbanih zona na područjima gdje su nekada bile šume i livade, osakatili smo njihova prirodna staništa. A krpelji se prilagođavaju novonastalim okolnostima, zato ih danas možemo naći gotovo bilo gdje...
- Nisu svi krpelji zarazni, no oni koji jesu prenose bolesti koje nisu nimalo bezazlene. Dapače, riječ je o po život opasnim bolestima, stoga je kvalitetna preventiva najbolja mjera zaštite
- Ubod krpelja nećeš osjetiti, zato dobro pregledaj svoje tijelo kad se vratiš iz boravka u prirodi. Također, svu odjeću odmah odloži u mašinu za pranje
- Korištenje repelenata je jedan od najvažnijih koraka u prevenciji od uboda, potrudi se da to bude repelent prirodnog porijekla jer time ne štetiš svojem zdravlju
Do čitanja,
Biljkoljupka
P.S. Ako ti je ovaj tekst bio zanimljiv i poučan, slobodno ga podijeli na društvenim mrežama jer zaista ne znaš kome će i kada biti od koristi.
