U posljednjoj epizodi 1. sezone podcasta Vulva je WOW! ugostila sam ginekologinju dr. Petru Kejlu. Razgovarale smo o najvažnijim trenucima, ali i najčešćim problemima koji prate ženu od prve do posljednje menstruacije, a o kojima se često ili šuti, ili govori s previše srama.
U ovoj epizodi doznaj:
🌿 Menstrualni ciklus, menarha i sve što bi svaka djevojčica trebala znati o tijelu od malena
🌿 Tampon i himen: Korištenje prije prvog spolnog odnosa
🌿 DNA tvoje djece zauvijek ostaje u tebi: Fascinantna biološka činjenica
🌿 Inkontinencija: Jedna od tri žene ima ovaj problem, nije nešto što treba trpjeti
🌿 Zdjelično dno: Zašto je važno za sve, od seksa do probave
🌿 Menopauza kao "moje novo proljeće", a ne kraj užitaka
Kad sam dr. Petru Kejlu pitala zašto je po njoj vulva WOW rekla mi je da ju oduvijek fascinira kako je vulva organ koji prolazi toliko promjena, a opet se vrati na staro. "Kroz nju se rađa novi život. Toliko, toliko promjena, i opet se vrati na staro. Nema organa u našem tijelu koji to može. Mislim da bismo to trebali i lingvistički malo popratiti, da prestane biti izvor srama i nelagode."
Menarha: Prvi susret s menstruacijom
Sjećaš li se svoje prve menstruacije? Ja se sjećam savršeno - dan iza dvanaestog rođendana. Budim se i ispod mene lokva krvi. Prva reakcija: Umirem! Nazvala sam mamu i sve joj panično opisala, a ona mi je rekla: "Bravo Martina, čestitam, postala si žena."
A nona je dodala: "Idi kupiti uloške, ali stavi ih u neprozirni škartoc da nono i tata ne vide što si kupila."
Dr. Kejla smatra, i ja se potpuno slažem, da bi svaka djevojčica trebala biti pripremljena na menarhu, prvu menstruaciju.
“Ono što me svaki dan iznova zapanjuje jest da djevojčice zaista ne znaju o svom tijelu. Neke znaju da će se menstruacija dogoditi, ali ne znaju što je to ni čemu služi. A radi se o nečem nevjerojatnom: tijelo je shvatilo da je sposobno svaki mjesec proizvesti pola stanice iz koje može nastati novi život. To je ono čemu menstruacija i cijeli ciklus služe. Kad to sagledaš tako, postane jasno zašto su faze ciklusa takve kakve jesu. Ali to mora biti objašnjeno razumljivo, ne bi smjelo biti da djevojke od osamnaest, dvadeset godina ne znaju koji su im plodni dani ili zašto jednoj traje ciklus dulje, a drugoj kraće. To je pravo svake od nas.”
S obzirom na to da je dr. Kejla imala priliku održavati predavanja djeci, kaže da ju se u radu s njima posebno dojmilo to kako brzo nestaje sram kad djeca osjete sigurnost.
“Kad se djeca opuste, dječaci koji su na početku sata gledali s onim ‘fuj, ne želim ni dotaknuti taj uložak’, do kraja tih četrdeset i pet minuta postavljaju pitanja kakva mi specijalizanti nisu postavili. O tome kako se otpuštaju jajne stanice. Postane im zanimljivo. Prestane biti sramotno i bljak, i postane - čarolija. Svaki mjesec može nastati novi čovjek. To je potpuno nevjerojatno.”
Bolne prve menstruacije
Određena razina neugode uz prvu menstruaciju je uobičajena, kaže dr. Kejla i pojašnjavajući da se maternica mora stisnuti da izbaci krv, a tijelo se adaptira - ali naglašava: "Ako ne možeš ići u školu, ako ne možeš vježbati, ne možeš obavljati normalne aktivnosti - to nije normalno i treba dodatno istražiti."
I što se tiče kontracepcije za regulaciju ciklusa kod mladih djevojaka, upozorava:
"Nipošto ne koristiti pilule ako je razlog isključivo regulacija ciklusa. Naš hormonalni sustav je zaista čaroban mehanizam i ne bih ga dirnula ako nema potrebe."
Tampon i himen
Jedna od najčešćih zabluda s kojom se dr. Kejla i dalje susreće: da djevojke ne smiju koristiti tampon prije prvog spolnog odnosa. To jednostavno nije istina, kaže dr. Kejla. Mali tampon sasvim je moguće postaviti i kod djevojke koja nije imala spolni odnos. A što se himena tiče evo zanimljive informacije:
"Nije istina da se svaka žena rađa s himenom. Neke se rode bez, a neke s gotovo potpuno zatvorenom rodnicom, što je medicinski problem koji treba prepoznati ranije."
Ako djevojka ne može staviti tampon, to je signal da nešto treba provjeriti, ne razlog za sram.
Porod i trudnoća, i jedna fascinantna činjenica od DNA
Ovaj dio razgovora mem se posebno dojmio jer mi je dr. Kejla rekla nešto što nisam znala: "Dio DNA tvog djeteta zauvijek ostaje u tebi. To je činjenica."
Znači, svako dijete koje si nosila ostavilo je trag u tebi - doslovno, na staničnoj razini.
I još jedan detalj koji me tako raznježio: "Kad je tvoja mama bila fetus u tijelu tvoje bake, jajna stanica iz koje si ti nastala već je bila u tvojoj baki. Jednom si bila jajna stanica u tijelu svoje bake." I da, ovo vrijedi i za žene koje su prošle kroz gubitak trudnoće. Nešto uvijek ostaje.
Dr. Kejla naglašava i ono što često zaboravimo: porod i trudnoća mijenjaju tijelo, ali ne nužno na loše. “Ono što najčešće vidim svaki dan jest promjena posture tijela. Žene u našem podneblju, koje su uglavnom statične, ne obrađuju polja, ne kreću se dovoljno - rijetko vrate mišiće i posturu na optimum.
No ono što je važno naglasiti: sve te fizičke promjene, inkontinencija, prolaps - reverzibilne su u velikom broju slučajeva. Kada bismo odmah nakon poroda pristupili dobroj fizikalnoj, a i psihičkoj rehabilitaciji, puno manje žena imalo bi ove smetnje. Trudnoća nije nešto što ženu uništi. Mijenja je, ali ne na loše.”
Važnost mišića zdjeličnog dna
Veliki broj žena ima problem s mišićima zdjeličnog dna. Dr. Kejla naglašava da ne pomaže samo stiskati mišiće oko rodnice, ako nam je zdjelica u krivom položaju i ako ne dišemo kako treba.
“Imamo dijafragmu gore i dijafragmu dolje (mišiće zdjeličnog dna, op.a.). Ako te dvije ne funkcioniraju sinkrono, a često ne funkcioniraju zbog načina života i položaja zdjelice, cijeli sustav ne funkcionira kako treba. Nekome je problem slab tonus, a nekome hipertonus, jer kompenzira nešto drugdje. Sve to treba uzeti u obzir. Opet dolazimo do toga da vidljivi dijelovi tijela dobivaju pažnju, a nevidljivi su obavijeni velom tajne, pa onda kupimo programe s interneta, pogrešno vježbamo i pogoršavamo situaciju. Važno je imati stručnjaka koji se stvarno time bavi.”
A kako žena može prepoznati da je netko zaista kvalificiran za mišiće zdjeličnog dna?
“Prvo, je li netko educiran za ono o čemu govori. Jedno je ako savjete o zdravlju genitourinarnog sustava dijeli ginekologinja, a drugo ako to nije. Postoje i educiranje izvan medicinske struke, naravno, ali danas ima puno ljudi koji su pročitali četiri članka i ‘skužili pet rečenica koje funkcioniraju.’
Drugo - kompatibilnost. Nema veze koliko netko ima kvalifikacija ako ne možete komunicirati. Klik mora postojati, bez obzira radi li se o psihoterapeutu, ginekologinji ili liječniku opće prakse.”
Inkontinencija: Problem o kojem moramo govoriti
Upravo je inkontinencija problem o kojem sam otvoreno počela pričati na društvenim mrežama - tek sam tada shvatila koliko vas ima isti problem. Statistike kažu: jedna od tri žene u nekom trenutku svog života ima poteškoća sa zadržavanjem mokraće.
Imam četrdeset i jednu godinu, prošla sam kroz dva poroda i nisam dugo uopće povezivala te dvije stvari s problemom curenjem mokraće, koji me sve više muči. Mislila sam da ću do kraja života nositi uloške. Ali dr. Kejla me uvjerila da ne smije biti tako. "Nemam pojma koliko puta to moram ponoviti, ali ne. Inkontinencija je česta poteškoća i to nije nešto što trebamo trpjeti."
Ono što me posebno iznenadilo jest kako dr. Kejla dolazi do tih informacija u ordinaciji, jer pacijentice ne pričaju o tome otvoreno.
"Pitam ih: 'Imate li poteškoća s mokrenjem?' One kažu: 'Ne, sve je u redu.' Ja onda kažem: 'A kad kihnete, pobjegne li?' 'Pa da, to je normalno.' Ne percipiraju problem kao nešto što bi se moglo popraviti."
Dva su razloga zašto žene šute: sram, i uvjerenje da se s tim ne može ništa. A može. Postoje neinvazivne metode, fizioterapija, vježbe, i niz drugih pristupa. U većini slučajeva problem se uspješno riješi.
Perimenopauza i menopauza: Mudrost, ne kraj
Kad smo stigle do teme perimenopauze i menopauze, dr. Kejla nas je naglasila da menopauza nije bolest: “Nije korak do kraja. Postoje alati, hormonska terapija za one kojima treba i odgovara im, ali i mnoge druge metode. Ne moramo ništa trpjeti. To je razdoblje mudrosti u kojem - ništa ne moram, a mogu sve. Takvih razdoblja prije nije bilo. I tome se treba veseliti. Možeš biti u punom zdravlju, samo treba paziti na sebe. I ako postoji neka poteškoća, naći osobu od povjerenja koja se školovala da ti pomogne.”
I dodaje nešto što će ti možda promijeniti pogled na menopauzu: “U nekim kulturama taj izraz za menopauzu znači nešto poput ‘moje novo proljeće’ ili, moja omiljena, ‘mudra žena.’ I to je zaista točno. S pedeset i jednom godinom, koliko prosječno u Hrvatskoj nastupa menopauza, ja sam mudra. Već sam sve vidjela. I sad ću uživati. To bi trebalo biti razdoblje mudrosti i zadovoljstva, a ne ‘korak do kraja’."
Jer s pedeset i jednom godinom mi nismo sedam godina do prosječne smrti. Mi smo na vrhuncu karijere. Mnoge žene tada imaju i malu djecu. Sociologija se dramatično promijenila, a biologija je ostala ista. Možemo živjeti puni potencijal. Neke žene uživaju u seksu više nego ikad jer sad ne mogu ostati trudne, imaju vremena, znaju što žele i što ne žele, i više ih ne zaokuplja sto svakodnevnih briga. To su zaista sretne okolnosti.
Naravno, postoje poteškoće i tegobe, ali dr. Kejla napominje da ne smijemo svaki umor, svaku nelagodu, svaki ‘kaos iznutra’ automatski proglasiti perimenopauzom.
