Neplodnost: Sve što trebaš znati prije i tijekom liječenja

Ovo su neke od tema o kojima sam razgovarala s dr. Mirelom Markanović Mišan, subspecijalisticom humane reprodukcije:

• Neplodnost sve češći problem parova - čak svaki šesti par u Hrvatskoj danas se suočava s neplodnošću, a većina žena o tome šuti, čak i s najbližima.

• U novoj sezoni podcasta Vulva je WOW!, prvog podcasta o ženskom intimnom zdravlju u Hrvatskoj i regiji, otvaramo upravo tu temu...

• Postoje jasna pravila kad se javiti na obradu zbog sumnje na neplodnost

• Reproduktivni potencijal ne ovisi o tome koliko zdravo živiš, ovisi o rezervi jajnih stanica koju možeš procijeniti jedino kroz obradu

• Ničim ne možemo utjecati na Anti-Müllerov hormon (AMH) 

• Muška neplodnost — jedan loš spermiogram ne znači uvijek loš spermiogram

• Inozemstvo nije automatski bolja opcija — treba znati čitati statistiku klinika, ne samo vjerovati njihovom marketingu

• Psihološka podrška je jako korisna, ali je većina parova premalo koristi

• Ono što djeluje na uspjeh IVF-a više od svega: mir, strpljenje i sposobnost da par (i žena) ne izgubi sebe u procesu

Druga sezona podcasta Vulva je WOW! nosi naziv: "Želim biti majka, ali tijelo kaže ne" i kroz nju pričamo o onom putu do majčinstva koji nije baš lagan. 

Na nježan i podržavajuć način, uz dijeljenje korisnih informacija, s liječnicama, psihologinjama i nutricioniskinjama prolazimo teme poput gubitka trudnoće, prijevremenog poroda i neplodnosti. Donosimo stvarna iskustva te dijelimo mudrost žena čije priče nisu nimalo lake, ali su važne da ih čujemo.

U prvoj epizodi moja je gošća dr. Mirela Markanović Mišan, subspecijalistica humane reprodukcije koja temu neplodnosti živi svaki dan.

Ona je s nama podijelila sve ono što bi svaka žena, odnosno svaki par, trebao znati prije i tijekom procesa liječenja neplodnosti.

Neplodnost je problem para, ne samo žene

Prva i možda najvažnija stvar koju dr. Markanović Mišan naglašava jest da neplodnost nije problem samo žene."Vrlo često je naglasak neplodnosti uvijek na ženama. Međutim, problem neplodnosti nije ženin problem, nego je to problem para. Ali dok se one ne jave na prvi pregled, one dugo vremena u sebi nose osjećaj krivnje i pokušavaju naći različite načine kako će si pomoći da bi možda došle do nekakve trudnoće. I vrlo često bude to puno prekasno kada one dođu kod nas na prve konzultacije."

Doktorica Markanović Mišan naglašava da ne voli kada joj žena sama dođe u ambulantu. "Ne volim kada ona osjeća da je na njoj cjelokupna obrada, cjelokupni teret. Ona mora shvatiti da partner igra jako veliku ulogu, čak u početku veću nego ona, jer on malo hladnije glave to doživljava. 

Ona osjeća svoj biološki sat jače i onda uđe u paniku brže, dok on vrlo često racionalizira i onda dobiješ osjećaj da više komuniciraš s njim nego s njom.

Ona kao da od početka konzultacija do kraja konzultacija lagano se gasi i ispuhuje u tom svojem stresu i samo to radi, ali ne razmišlja previše, dok je partner taj koji uhvata sve konce, te planirane početne obrade koje će nas kasnije dovesti u neku vrstu liječenja."

Kad je vrijeme za prvu obradu kod ginekologa?

Generalno govoreći, postoji jasan medicinski okvir prema kojem se najčešće ravnaju liječnici humane reprodukcije:

• Ispod 35 godina, uz uredne cikluse — obrada se preporučuje nakon godine dana pokušaja začeća

• Iznad 35 godina — nakon već 6 mjeseci

• Iznad 40 godina — odmah, bez čekanja

Ako vidite da beba ne dolazi, i krenete u obradu, to ne znači automatski da ćete odmah krenuti u liječenje - već znači da ćete na vrijeme provjeriti imate li, kako doktorica kaže, potrebne "dobre alate" za začeće.

Reproduktivni potencijal — ono što bi svaka žena trebala znati o sebi

Zanimljivo je da zdrav način života, bavljenje sportom i dobra prehrana ne govore ništa o tvojoj rezervi jajnih stanica. 

Dr. Mirela Markanović Mišan otvoreno kaže da se žene često iznenade, čak šokiraju, kad na obradi otkriju da je njihov reproduktivni potencijal nizak, unatoč tome što "rade sve kako treba". 

Zato je važno da ne čekaš — ako vidiš da unatoč trudu i želji beba ne dolazi, napravi primarnu obradu kod ginekologa, a tvoj partner kod androloga (androlog je pandan ženskom ginekologu; liječnik specijaliziran za muško zdravlje, s posebnim naglaskom na muški reproduktivni i genitalni sustav). 

Ta prva obrada dat će vam važne informacije i usmjerenje za dalje, bez obzira hoćete li krenuti u liječenje odmah ili tek za par godina.

Anti-Müllerov hormon (AMH) — zašto ga ne možeš "popraviti"

Jedno od pitanja koje doktorica Mirela Markanović Mišan najčešće čuje jest može li se Anti-Müllerov hormon (AMH — pokazatelj potencijala jajnika i plodnosti čija se razina mjeri iz krvi) povisiti prehranom, sportom ili suplementima? Odgovor je: Ne.

"Ništa. To ne postoji. Ništa. One često pitaju — da li ja mogu nekako povećati Anti-Müllerov hormon ako jedem više bjelančevina i masti, a manje ugljikohidrata. Ako, recimo, smršavim i bavim se više sportom. Onda najčešće idu u nekakve ekstreme, pa onda strašno puno počinju trenirati. Moraju imati neki ispušni ventil koji najčešće bude jedna ludost u pretjerivanju s ispravnošću prehrane ili pretjerivanju sa sportom, što sve nije dobro za reprodukciju. Svako pretjerivanje nije dobro.

Ja kažem, molim vas, ako imate psa, šećite na dan šest kilometara. Samo šećite, hodajte, budite vani na zraku, jer najčešće na Anti-Müllerov hormon i na uspješnost IVF-a utječe ženina psihološka stabilnost i pozitivan stav prema svemu. Najviše ćeš onda dobiti od pacijentice, jer onda će i liječnik biti sretan, i ona medicinska sestra koja joj pomaže. Borit ćemo se svi s neplodnošću.

Ali ako žena sve svali na sebe, pa je ti moraš onda otkidati od tog njezinog — 'ajde, bit će sve u redu, maknite taj teret sa sebe' — ti si tada u postupku njezinog psihološkog, a ne u postupku liječenja neplodnosti", naglašava dr. Mirela Markanović Mišan.

Kako uhvatiti ritam kroz proces liječenja

Doktorica savjetuje parovima da nastave raditi ono što ih veseli — kino, izlasci, čak i da nabave psa kako bi imali nešto zajedničko izvan procesa. 

Partneri se, kaže, često izgube i u intimi jer sve postane "tempirano". Zato je ključno odvojiti barem nekoliko dana u mjesecu u kojima se o postupku uopće ne priča.

"Ja uvijek kažem parovima nemojte čekati. Ulovite ritam. Kada krenete u obradu i kada riješimo svu obradu, i kad krenemo u liječenje, nemojte gubiti vrijeme na to da se morate oporavljati svaki puta od jednog postupka. Nemojte tome pridavati previše pažnje. Živite život paralelno, koliko god to možete."

Muška neplodnost: jedan loš spermiogram ne znači uvijek loš spermiogram

Iako je fokus u javnosti gotovo uvijek na ženi, u velikom postotku slučajeva problem leži i u muškoj neplodnosti. 

Dobra vijest je, kako kaže dr. Mirela Markanović Mišan, muška neplodnost je s modernim postupcima potpomognute oplodnje najrješivija. Dovoljan je, doslovno, jedan zdrav spermij. A znamo i da se sjeme kod svakog muškarca obnavlja svaka tri mjeseca — kod žene nije tako.

"Ono što je zanimljivo je da muževi, odnosno partneri, jako često kada je njihov tip neplodnosti u pitanju, oni su ti koji guraju partnerice: 'Idemo, ajde, kreni, vidiš da bez veze čekamo, krenimo u taj postupak liječenja.'"

Dr. Mirela Markanović Mišan poziva partnere da budu velika podrška, jer način na koji žena doživljava vlastitu neplodnost uvelike ovisi upravo o njima. 

Muškarac, ističe, nikad neće osjetiti isti gubitak, jer njegov biološki sat jednostavno ne kuca jednako.

"Svaki par se naravno loše nosi s neuspješnošću, ali svaki puta liječnik mora poput papagaja ponavljati: idemo dalje, nema druge."

Inseminacija ili stimulirani IVF — koja je razlika?

• Inseminacija — nježniji, prirodniji postupak, rezerviran za blažu neplodnost, kraću ekspoziciju pokušaja ili npr. sindrom policističnih jajnika

• Stimulirani IVF — za teže oblike neplodnosti: neprohodne jajovode, tešku mušku neplodnost, tešku endometriozu, ili kad inseminacije nisu uspjele

Hrvatska preko HZZO-a omogućava ove postupke preko uputnice:

•  4 inseminacije, 

• 2 postupka prirodnog IVF-a (koristi se jajna stanica koja sazrije prirodnim putem) i 

• 4 postupka stimuliranog IVF-a (hormonskom terapijom se potiče sazrijevanje više jajnih stanica kako bi se povećala mogućnost dobivanja embrija)

"Međutim, u nekim slučajevima kada, recimo, partnerica ima četrdeset i jednu godinu, a s navršene četrdeset dvije godine gubi pravo liječenja neplodnosti preko HZZO-a, onda moramo znati da ona treba iskoristiti dva, tri stimulirana IVF-a u samo godinu dana, što s obzirom na količinu i koncentraciju neplodnih parova vrlo teško uspije učiniti samo preko HZZO-a.

I zato se pacijenti često odlučuju i da idu privatno liječiti neplodnost — preko HZZO-a postoje različite liste čekanja, pa dok čekaju, onda idu privatno. Tako da su različite kombinacije. Mi par puštamo da oni sami odluče nakon što naprave prve konzultacije u centru za humanu reprodukciju, ako ih šaljemo na IVF postupak", pojašnjava dr. Mirela Markanović Mišan.

Koliko košta potpomognuta oplodnja, a koliko program donacije?

Za one koje razmišljaju o privatnom liječenju: homologni IVF postupak (sa sjemenom i jajnom stanicom para), uključujući lijekove i sve preglede, kreće se između 2.500 i 3.000 eura.

"Morate znati da jedan stimulirani IVF ne znači jedan embriotransfer, odnosno jedan pokušaj — pacijentica će dobiti više embrija koji će se zamrzavati, i jedan će se vratiti u maternicu nakon aspiracije, nakon pet dana, a ostali embriji koji budu zamrznuti koristit će se u sljedećem mjesecu, mjesec za mjesecom, ovisno o tome hoće li ostati trudna ili ne.

Tako da iz jednog postupka stimuliranog IVF-a ona praktički ima jako puno materijala koje će kasnije koristiti, a da joj život ne bude toliko iskompliciran i posvećen samom postupku. Jer embriotransfer, sam postupak kao takav, u ciklusu je prilično jednostavan i manje je nasrtljiv, manje žena mora trošiti vremena za njega."

Dr. Markanović Mišan podsjeća i na detalj koji se odnosi na žene koje su ušle u prijevremenu menopauzu, što im otežava put do majčinstva: "Ženama koje su ušle u prijevremenu menopauzu HZZO će platiti postupke liječenja, uključujući avionsku kartu, sam postupak, ultrazvučne preglede i boravak u stranoj državi, a sve kako bi uspjele zanijeti, jer njihov biološki sat je bio neumoljiv — i to sam Zakon prepoznaje."

Postupci s donacijom jajnih stanica ili sjemena kreću se od 5.000 do 7.000 eura, ovisno o kompleksnosti.

Hrvatski zakon dopušta program donacije jajnih stanica i sjemena, ali kod nas ne postoji anonimni program, što znači da nema anonimnih donatora i da svako dijete rođeno iz donacije ima pravo saznati identitet biološkog roditelja. Zato parovi program donacije rade u inozemstvu.

Dr. Markanović Mišan ističe da u Istri parovi koji su dobili dijete kroz program donacije to doživljavaju kao dokaz svoje upornosti, a ne kao tabu.

"Ako prođeš kroz tri stimulirana IVF-a, izgubiš godinu, dvije, i vidiš da žena jednostavno pada i ona je očajna zajedno s partnerom, onda stvarno polako počinjemo pripremati teritorij za programe donacija — i prvo to, naravno, ne sjedne paru kako treba. Međutim, kroz jedan lagani, nježan razgovor, gdje objasniš ženi da nije sve u genetici, nego postoji i nešto što se zove epigenetika, dođeš do toga da ona na početku neće prihvatiti to tako lako, ili — ako se radi o muškoj neplodnosti — neće partner prihvatiti da dijete genetski neće biti njegovo. Mi previše pažnje pridajemo genetici, nama je sve u DNA, međutim ima nešto više iznad toga, i to jedino mogu shvatiti oni parovi koji na kraju dobiju dijete iz programa donacije. Parovima treba dati vremena i reći: 'okej, sada se odmorite, malo razmislite. Za program donacije uvijek imate vremena. Nije to biološki sat.'

I onda dođu na druge, treće konzultacije, i na kraju se dogovorimo — u većini slučajeva, rekla bih čak 70-80% parova, završi u programima donacije", kaže dr. Markanović Mišan.

Kako se ispravno informirati o klinikama u inozemstvu

Ako razmišljaš o liječenju izvan Hrvatske, dr. Markanović Mišan upozorava: klinike se vole "igrati sa statistikom" — broj trudnoća po embriotransferu, broj trudnoća po dobivenoj jajnoj stanici, broj pozitivnih testova. Sve to zvuči impresivno, ali najvažniji, a najrjeđe korišten pokazatelj jest postotak zanošenja po živorođenom djetetu. To je broj na koji treba obratiti pažnju.

Psihološka podrška olakšava proces

Dr. Markanović Mišan poziva žene, i općenito parove, da češće traže psihološku podršku kada krenu u proces. Naime, taj se oblik potpore i dalje premalo koristi.

"Žene ne žele reći da imaju problem s neplodnošću. Ne žele reći na poslu, ne žele reći svojim prijateljicama. Zašto? Jer dok ona gura kolica, ti znaš da to ona neće shvatiti, ili, što je najgore, počet će te pitati pitanja koja te dodatno opterećuju, i onda nećeš imati prostora ni u onom segmentu u kojem se želiš odmoriti od same neplodnosti — dobit ćeš krive upute ili kriva tumačenja. Ili će ti reći: 'Samo se opusti, doći će trudnoća sama od sebe, nemoj se ništa brinuti', a ona zna da je davno prošlo to vrijeme opuštanja i da nije pridonijelo pozitivnom testu na trudnoću. Jako mi je bitno reći pacijentici: 'Moraš imati nekoga. Prijateljicu s kojom si dobra, ili jako dobrog ginekologa, ili partnera s kojim možeš dijeliti to. Ili sestru. Nekoga s kime možeš podijeliti i reći: danas nisam dobro. Danas sam loše. Danas sam stvarno loše.' I da ti netko posveti vrijeme i ne traži rješenja. Rješenja će naći onaj koji vrši medicinski pomognutu oplodnju, ali samo da te sasluša, da se nekome isplačeš. Jer ne moraš uvijek biti dobro. Možeš taj tren biti loše. Za pola sata, sat vremena nakon što se isplačeš, bit ćeš mnogo bolje i moći ćeš puno više toga planirati. Okej, idemo sutra na more, idemo prošetati psa, idemo negdje u konobu nešto pojesti… Moći ćeš nastaviti dan."

Tko na kraju dobije dijete?

Na ovo pitanje odgovor je jasan: "Jedino parovi koji su non-stop u pokušajima zanošenja i ne odustaju, svi će dobiti dijete na kraju — bilo kroz vlastite jajne stanice, bilo kroz program donacije. Pitanje nije hoće li, nego kada”, ističe dr. Mirela Markanović Mišan.

Hvala ti što slušaš i pratiš drugu sezonu Vulva je WOW! podcasta. Ako poznaješ nekoga kome bi ova epizoda mogla koristiti, puno nam znači da je podijeliš i da što više parova dobije stručne i pouzdane informacije upravo od liječnika.