Treća epizoda druge sezone podcasta Vulva je WOW! nastavlja se u duhu sezone koja nosi naziv „Želim biti majka, ali tijelo kaže ne” i otvara teme o kojima nije uvijek lako razgovarati. Vjerujem da ćeš u ovoj epizodi pronaći mnogo korisnih informacija iz prve ruke, a potrudile smo se obuhvatiti što više pitanja koja prate put liječenja neplodnosti.
Današnja je gošća dr. Lana Zlodi Hršak, subspecijalistica humane reprodukcije. Doktorica je jedna od onih osoba za koje imaš osjećaj da im je oduvijek bilo suđeno baviti se upravo tim poslom, a zašto to kažem, otkriva nam i sama.
U ovoj epizodi doznaj:
🌿 Kako je biti liječnica humane reprodukcije
🌿 S kojim zabludama parovi dolaze i s kakvim očekivanjima pristupiti liječenju
🌿 Kako izgleda put od izabranog ginekologa do postupka i koji su nalazi potrebni
🌿 Kako izgleda postupak i koji njegovi dijelovi mogu biti bolni
🌿 Koji su najčešći uzroci neplodnosti kod žena i muškaraca
🌿 Što je rezerva jajnika i zašto neke klinike odbijaju žene s niskim AMH-om
🌿 Što treba znati o donaciji jajnih stanica i liječenju u inozemstvu
🌿 Što podrazumijeva zamrzavanje jajnih stanica i embrija te što je sekundarna neplodnost
🌿 Kako se nositi s promjenama raspoloženja i dvotjednim čekanjem nalaza beta-hCG-a
🌿 Kakvu ulogu imaju tehnike opuštanja
🌿 Kako sačuvati partnerski odnos tijekom liječenja
🌿 Kako se pripremiti za postupak i što izbjegavati
Kao što vidiš, dotaknule smo se mnogo tema, pa krenimo redom.
Kako je biti s druge strane: život liječnice humane reprodukcije
Nakon dva mjeseca subspecijalizacije dr. Zlodi Hršak pronašla je svoj stari rad iz srednje škole i shvatila da je zanimanje kojim će se baviti na neki način odabrala mnogo ranije. O kakvom je radu riječ, otkriva u epizodi.
Uvijek mi je zanimljivo čuti kako taj put izgleda iz perspektive liječnice koja svakodnevno prati parove tijekom liječenja. Dr. Zlodi Hršak kaže da svoj posao iskreno voli, iako ponekad zna biti frustrirajući:
„Svaki neuspjeh, kako je za naše parove, tako je i nama. Frustrirajuće je kad ne uspijemo, ali imamo i onih jako lijepih trenutaka koji nam daju vjetar u leđa.”
Najčešće zablude o IVF-u: „Sad krećemo i sad ćemo ostati trudni”
Jedna moja draga kolegica gotovo je tri godine prolazila kroz postupke. Njezina je priča danas dobila sretan završetak, ali kaže da joj je tijekom liječenja najviše pomoglo jedno pitanje psihoterapeuta: „Što ako ne uspije?”
Dr. Zlodi Hršak smatra, a s njom se potpuno slažem, da u postupak treba ući s nadom, ali i s realnim očekivanjima:
„Često parovi dođu i misle: aha, sad smo krenuli u to, sad idemo na umjetnu oplodnju i sad ćemo ostati trudni. Nažalost, to nije tako. Da je tako, svi bi nam ostali trudni.”
Važno je razgovarati i o tome kada stati. Dr. Zlodi Hršak naglašava da je riječ o individualnoj odluci koju svaki par donosi za sebe.
Kada potražiti pomoć zbog neplodnosti i koji su nalazi potrebni
Prvi je korak razgovor s tvojim ginekologom, koji bi trebao prepoznati kada je vrijeme da par uputi na daljnju obradu. To se, nažalost, ne događa uvijek. Dr. Zlodi Hršak upozorava da i dalje susreće žene koje godinama pokušavaju ostvariti trudnoću, dok ih ginekolog uvjerava da je sve u redu i da nema razloga za brigu jer su još mlade.
Zato smatra, a s njom se potpuno slažem, da je važno znati kada potražiti daljnju pomoć. Neplodnost ima jasnu medicinsku definiciju, a vrijeme nakon kojeg se preporučuje obrada ovisi i o tvojoj dobi.
Dr. Zlodi Hršak objasnila nam je kako izgleda put do samog postupka: što može učiniti tvoj ginekolog, koje nalaze trebaš napraviti ti, koje tvoj partner i koliko sve to traje. Prema njezinim riječima, početna obrada ne mora biti ni složena ni dugotrajna.
Razgovarale smo i o tome koliko centara za humanu reprodukciju postoji u Hrvatskoj te razlikuje li se postupak ovisno o tome provodi li se na teret HZZO-a ili privatno. Razmišljaš li tek o prvim koracima, ovaj dio epizode može ti poslužiti kao mali vodič.
Je li IVF bolan? Injekcije, punkcija i transfer
Dr. Zlodi Hršak kaže da postupak često djeluje zastrašujuće dok ne započne te da ga mnoge žene doživljavaju kao psihički zahtjevnijeg nego fizički.
Lijekovi za stimulaciju daju se svakodnevnim injekcijama u područje trbuha, koje si žena daje sama. Doktorica ih opisuje ovako:
„Nije ugodno, ali to su ovako male tanjušne iglice koje niti ne osjetite i zaista je najgore samo dok si prvi put ne date.”
Kao bolni dio postupka izdvaja punkciju, odnosno vađenje jajnih stanica, koju najradije izvodi u općoj anesteziji. Objašnjava da žena tada ne osjeća bol tijekom zahvata, a liječnicima je lakše izvesti ga.
Prijenos zametka, odnosno transfer, prema njezinim riječima trebao bi biti bezbolan, iako postavljanje spekuluma može izazvati nelagodu, kao i tijekom ginekološkog pregleda.
Na moje pitanje o hormonima i promjenama raspoloženja kroz smijeh je odgovorila: „Najviše se jadaju muževi.”
Muška neplodnost: zašto je važno razgovarati i o muškarcima
O muškoj neplodnosti i dalje se malo govori, a pozornost je gotovo uvijek usmjerena na ženu. Dr. Zlodi Hršak u razgovoru ističe da se uzrok neplodnosti može nalaziti kod oba partnera:
„Tridesetak posto je kod žene uzrok, tridesetak posto kod muškaraca, a ostalo je takozvana idiopatska neplodnost.”
Idiopatska neplodnost znači da uzrok nije utvrđen. Doktorica opisuje parove kod kojih su nalazi uredni, a trudnoća ipak izostaje, pa obrada ne daje odgovor na pitanje zašto do nje ne dolazi.
Dr. Zlodi Hršak govori i o porastu muške neplodnosti te mogućim čimbenicima koji se spominju u tom kontekstu. U svojoj praksi primjećuje da je nekim muškarcima i dalje teško prihvatiti da se uzrok poteškoća nalazi kod njih, zbog čega pojedini parovi dugo odgađaju početak liječenja.
Endometrioza i drugi uzroci neplodnosti kod žena
Kao ženu koja i sama živi s endometriozom, ova me tema posebno zanimala. Prošle sam godine na kongresu o endometriozi slušala kako se žene nerijetko nađu između različitih preporuka liječnika: jedni savjetuju da prvo pokušaju s IVF-om, a drugi da najprije odu na operaciju.
Dr. Zlodi Hršak objašnjava zašto, kada okolnosti to dopuštaju, prednost daje pokušaju liječenja neplodnosti prije operacije. Ističe da se tijekom operacije endometrioze može oštetiti i dio zdravog tkiva jajnika. Kada je operacija ipak potrebna i što se s endometriozom događa tijekom trudnoće, pojašnjava u epizodi.
Spomenula je i druge uzroke neplodnosti s kojima se svakodnevno susreće u praksi, poput sindroma policističnih jajnika i poteškoća povezanih s jajovodima.
Rezerva jajnika i nizak AMH
Razgovarale smo i o rezervi jajnika, odnosno ovarijskoj rezervi, te o AMH-u kao jednom od pokazatelja koji se upotrebljavaju pri njezinoj procjeni. Dr. Zlodi Hršak primjećuje da joj dolazi sve više mladih žena sa smanjenom rezervom jajnika.
Pitala sam je zašto neke klinike odbijaju žene s niskim AMH-om. Bilo mi je drago čuti da ona nastoji dati priliku i pacijenticama u takvim okolnostima, uz procjenu njihove konkretne situacije. Podijelila je i priču jedne svoje pacijentice, čiji ishod otkriva u epizodi.
Donacija jajnih stanica i liječenje u inozemstvu
Za neke žene donacija jajnih stanica predstavlja mogućnost da ostvare želju za majčinstvom. U epizodi smo razgovarale o dostupnosti takvog liječenja u Hrvatskoj i razlozima zbog kojih parovi odlaze u inozemstvo.
Poznajem i mnogo žena koje su nakon nekoliko neuspješnih postupaka IVF-a u Hrvatskoj odlučile pokušati u drugoj zemlji. Uvijek sam se pitala kako to doživljavaju njihovi liječnici: smeta li im takva odluka i shvaćaju li je osobno? Odgovor dr. Zlodi Hršak ugodno me iznenadio:
„Meni je to sasvim razumljivo. Ja to podržavam i nikad se nismo niti uvrijedili zbog toga. Dapače, ja to i potičem.”
Bilo mi je drago to čuti jer znam koliko žena osjeća grižnju savjesti kada odluči nastaviti liječenje kod drugog liječnika.
Zamrzavanje jajnih stanica i embrija
O zamrzavanju jajnih stanica iz nemedicinskih razloga, poznatom i pod nazivom social freezing, sve se više govori i piše. U razgovoru smo se dotaknule žena koje trenutačno nemaju partnera, a žele razmotriti mogućnosti očuvanja plodnosti za budućnost.
Dr. Zlodi Hršak objasnila je što takav postupak podrazumijeva, a posebno mi je bilo važno čuti njezino upozorenje:
„Žene moraju biti svjesne da to što zamrznu jajne stanice ne znači da će ostvariti trudnoću.”
Mislim da je važno to jasno reći jer se zamrzavanje jajnih stanica ponekad predstavlja kao sigurna „polica osiguranja”, iako ne jamči buduću trudnoću.
Dotaknule smo se i zamrzavanja embrija te pitanja koliko ih prenijeti u jednom postupku. Priznajem da sam i sama pomislila kako bi bilo lijepo dobiti blizance i ostvariti sve odjednom, no dr. Zlodi Hršak objasnila mi je zašto se danas često preporučuje prijenos samo jednog zametka.
Sekundarna neplodnost
Pitala sam doktoricu i o situaciji koju poznaju mnogi parovi: prvo su dijete začeli prirodnim putem, a druga trudnoća nikako ne dolazi.
Kaže da se s takvim slučajevima često susreće te da je važno sagledati sve okolnosti. Između dviju trudnoća može proći nekoliko godina, a u tom se razdoblju i kod žene i kod muškarca mogu dogoditi promjene koje utječu na plodnost. Ponekad se tijekom razgovora pokaže i da do prve trudnoće nije došlo tako lako kao što se isprva činilo.
Dva tjedna čekanja i nalaz beta-hCG-a
Razdoblje od transfera do nalaza beta-hCG-a mnoge žene opisuju kao najteži dio postupka. Treba li za to vrijeme ležati? Dr. Zlodi Hršak kaže da ne treba, naglašavajući koliko neprestano čekanje i razmišljanje o ishodu mogu biti psihički iscrpljujući.
Ipak, postoje određene aktivnosti koje savjetuje izbjegavati, a o njima govori u epizodi. Razgovarale smo i o tome kako se tumači nalaz beta-hCG-a te koji su sljedeći koraci kada je rezultat pozitivan, a što slijedi kada nije.
Tehnike opuštanja
Posebno me razveselilo što doktorica u razgovoru spominje EMMETT tehniku i Access Bars kao metode koje primjenjuje s pacijenticama radi opuštanja.
EMMETT opisuje kao tehniku koja uključuje lagane dodire određenih točaka na tijelu, s ciljem smanjenja mišićne napetosti. Access Bars uključuje nježno dodirivanje određenih točaka na glavi, a u razgovoru ga predstavlja kao metodu opuštanja.
Doktorica prenosi i dojmove pacijentica koje iskustvo Access Barsa uspoređuju s osjećajem nakon vrlo ugodne masaže. EMMETT tehniku isprobala sam i sama sa svojim mališanom, pa mi je taj dio razgovora bio posebno blizak.
Partnerski odnos i pogled društva
Dr. Zlodi Hršak uvijek savjetuje da partneri na prve konzultacije dođu zajedno jer je važno da tijekom liječenja budu jedno drugomu podrška.
Razgovarale smo i o osudi koju parovi tijekom postupka ponekad doživljavaju, osobito u sredinama u kojima vjerska uvjerenja snažno utječu na stavove o medicinski pomognutoj oplodnji. Njezin odgovor posebno mi je ostao u sjećanju:
„Neplodnost je bolest kao i svaka druga.”
Kako se pripremiti za postupak
Na kraju smo razgovarale o pripremi za postupak, dodacima prehrani koje doktorica razmatra za žene i muškarce te o utjecaju pušenja, alkohola i marihuane na plodnost.
Prolaziš li kroz slično iskustvo ili želiš bolje razumjeti ovu temu, poslušaj cijelu epizodu, u kojoj dr. Lana Zlodi Hršak otvoreno govori o mnogim pojedinostima koje ovdje nismo mogle obuhvatiti. Kako i sama kaže, o neplodnosti treba razgovarati i nitko se zbog nje ne bi trebao sramiti.
