Nekako imam osjećaj da kada čovjek odškrine vrata čarobnog svijeta tinktura, da gotovo uvijek svoj put započinje s koprivom.
Nije ni čudo što je tako. Kopriva je zaista kraljica divljeg samoniklog bilja.
Taj korov, mislite si? Pa, razmislite još jednom jer je kopriva sve samo ne to. Evo i zašto…
Cijenili su je podjednako stari Egipćani, Rimljani i Grci, kao i današnje moderne fitoterapeutske škole.
Čak i Galen, kojeg se smatra ocem farmaceutike, propisuje koprivu kao lijek za mnoga upalna stanja.
Sama biljka sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz lana, zbog čega se stoljećima koristi u tekstilnoj industriji.
Svojedobno je švedski znanstvenik A. Kuenzle izjavio da bi kopriva odavno nestala sa lica zemlje da nema svoje žalce. Životinje i insekti bi je odavna pojeli.
Kopriva obiluje željezom, kalijem, kalcijem, magnezijem, natrijem i fosforom, te provitaminom A i vitaminima B2, C i K.
U 100 g koprive nalazi se 80-140 mg vitamina C, više nego u agrumima poput limuna i naranče. Fascinantno, zar ne? Idemo dalje…
Listovi koprive, prilikom duže konzumacije, odlično djeluju kod:
Urinarnih tegoba radi svog diuretičkog djelovanja
Poticanja rada gušterače te snižavanja razine šećera u krvi
Čišćenja i filtracije krvi (diže razinu željeza u krvi)
Jačanja organizma i bržeg oporavka poslije bolesti
Smanjenja osjetljivosti na prehladu i pomoć kod reumatizma i gihta
Respiratornih problema (djeluje kao antihistaminik kod alergijskog rinitisa, astme…)
Kopriva je jedna od rijetkih biljaka koja (uz ljekovitu preslicu) uz to što drenira bubreg, ujedno ga i hrani.
Ona čisti cijelo tijelo na staničnom nivou. Ispire ono loše da bi tijelu dalo prostora da prikupi nešto novo i dobro.
Pitaš se što je bolje – čaj ili tinktura?
Oboje, ako može. No, ako treba birati samo jedno od ponuđenog, tinktura je bolja opcija.
Naime, sušenjem biljke gube se ili inaktiviraju veliki broj aktivnih sastojaka, dok ona u alkoholnoj ekstrakciji ostaje jednako potentna kao i prilikom berbe.
Što kažeš? Misliš li i dalje o koprivi kao o običnom vrtnom korovu?
